Tražim apartman na moru

English: Category:PetrovacPetrovac in Adriatic...

(Photo credit: Wikipedia)

U današnjoj poplavi turističke ponude teško je naći odgovarajući paket za godišnji odmor. Ponude je dovoljno, samo je treba pregledati i napraviti uži izbor onih, koje bi odgovarale upravo nama. To, na žalost, zahtjeva mnogo truda i živaca. Pretraživači nemaju uvijek navedene sve važne podatke o apartmanima. Kako si mogu olakšati potragu za apartmanom na moru? Read more »

Plaže u Crnoj Gori

Српски / Srpski: Kraljičina plaža u Crnoj Gori

 (Photo credit: Wikipedia)

Odmor u jedinstvenom okruženju

Slikovita Crna Gora pored svog historijskog značaja ima i mnogo turističkih destinacija. Osim nacionalnih parkova, manastira, planina, jezera, ona ima i plaže koje privlače turiste iz najudaljenijih dijelova svijeta. Locirane na predivnom Jadranskom moru, neke od plaža su označene plavom zastavicom koja označava najviši kvalitet po međunarodno propisanim ekološkim standardima. Read more »

Pretvorite svoj odmor u Hrvatskoj u pravu avanturu

Walls of Dubrovnik (Croatia)

(Photo credit: Wikipedia)

Dalmacija, kao i cijela Hrvatska obala Jadrana važe za jedne od ljepših u Evropi. Duž cijele obale, turisti imaju priliku da uživaju na skoro sve zamislive načine. Ponuda hrvatskih ugostitelja i šarmantnih primorskih gradova zadovoljiti će i najzahtjevnije turiste. Jedan od posebnih favorita mnogih turista je Dubrovnik, kao i cijela južna Dalmacija, zbog naročitih prirodnih ljepota i tirkizne boje toplog Jadrana. Mjesta na kojima možete mirno provesti odmor je bezbroj, ali ako niste miran tip, postoji niz zabavnih alternativa. Iako cijeli jug djeluje prilično pitomo i mirno, također postoji puno načina da izbjegnete puko ležanje na plaži i upotpunite svoje dane novim, zabavnim iskustvima. Read more »

Povijesni ostatci oko Lovišta i zagonetke iz prošlosti

Lovište03253

Image via Wikipedia

U samoj blizini Lovišta nalaze se mnogobrojni Ilirski ostatci, naročito na predjelu Nakovanjske doline, Bezdije i okolnih brda. Spila Nakovana jedno je od najvećih arheoloških otkrića na području Južne Dalmacije. Iz same Spile na danje svjetlo došle su mnogobrojne antičke posude i bezbroj krhotina keramičkog materijala. Bezdija, interesantna duboka uvala čuva vidljive ostatke Ilirske utvrde čiji su zidovi široki preko 5 metara. Na obroncima brda oko Lovišta lako se mogu vidjeti mnogobrojne grobne humke ovog naroda, koje nas svakodnevno podsjećaju na bogatu prošlost ovog područja. Ispod svjetionika na Svetom Ivanu, u stijeni tik do razine mora jako lijepo se vide obrisi uklesane antičke galije, zašto i tko je uklesao ovaj obris ne zna nitko, ali ako malo pustimo mašti na volju, možemo zamisliti zahvalnog antičkog mornara koji nakon brodoloma kleše obrise svoje potonule galije u znak zahvalnosti od spašavanja iz morske prijetnje. U samom predjelu u blizini Svetog Ivana na području jakih morskih struja, podvodni arheolozi su dobro ispitali potopljenu antičku brodicu koja je možda sama ovjekovječena na obližnjoj stijeni. U samom podmorju Lovišta skrivaju se mnoge krhotine antičkog materijala koje su mornari na tadašnjim plovilima izbacivali iz unutrašnjosti broda jer su nakon lomljenja postali suvišan teret i sama činjenica da je Lovište zaštićena i mirna luka olakšavala je antičkim moreplovcima „čišćenje“ suvišnog tereta, a nama priliku da barem malo zavirimo u život iz drevnih vremena. U predjelu Gusari, postoji dobro skrivena špilja sa ostatcima gusara koji su na tom skrovitom mjestu skrivali svoje blago i spremali nove napade na okolna mjesta.

Mogli bi nabrajati do u nedogled različite i mnogobrojne lokacije oko Lovišta koje nas mogu vratiti u prošlost i pobuditi maštu. Ali za više detalja i šetnju po prošlosti morat ćete sami krenuti u šetnju i otkrivanje. Stoga vas zovemo da nam se pridružite i otkrijete sami djelić izgubljene povijesti oko našeg mjesta koje zvanično ima tek nešto više od 100 godina.

Enhanced by Zemanta

Malo mjesto za velike fešte

Sur la péninsule de Pelješac

Lovište je zvanično, tek mladi stogodišnjak, za čovjeka to je lijepa suma, ali za mjesto to znači da je tek u povoju. Pa ipak, Lovište svaku prvu subotu u osmom mjesecu, napravi svoju feštu na kojoj prisustvuju mnogobrojni domaći i strani gosti i svaku godinu, fešta započne iluminacijom (vatrama na samoj obali i vatrometom).

Nemojte se začuditi, ako vas domaćini pozovu da se utrkujete u utrci magaraca ili u potezanju konopca, možda čak i odlučite okušati spretnost u hodanju po namašćenoj dasci i to sve da biste dosegli Dalmatinski pršut. Ako volite nogomet onda sigurno možete probati pobijediti domaće, ili strane, koji god vam se tim više svidi.

Lovištani su oduvijek voljeli feštat, često se spontano okupe na nekom od mostova i zapjevaju skupa, tek tako bez ikakvog posebnog razloga, za okupljanje i pjesmu nije potreban neki poseban razlog, a zašto i bi kad je to jedna od Dalmatinskih najvećih tradicija, ako volite pjevati pridružite se i vi, nije važno na kome jeziku, glavno da se pjeva.

U Lovištu uvijek ima par „kampanela“ muškaraca ili žena koji će na prvi znak okupljanja i pjevanja dovući i neki instrument i zasvirati s onima koji pjevaju, da i to je dio mjesne tradicije i uopće nema veze ako se međusobno ne znate, upoznat ćete se preko muzike i fešte.

Split ima Dioklecijana, Dubrovnik Marulića, Gundulića, Boškovića, Korčula Marka Pola, Lovištani će vam rado pričat o svojim velikim ljudima koji su ime nekako blizu srca iako se škole, instituti i zaklade nisu nazvale po njima ali to nema veze, ti mjesni velikani su veliki za Lovištane i svakako će vam sa iznimnim zadovoljstvom reći zašto im se dive i što su ti ljudi za života uradili i kako Lovište više nije isto od kad su ti naši ljudi „partili na Gradinu“ (mjesno groblje) ali će se zato rado zafeštat u njihovo ime.

Ako se kojim čudom nađete u Lovištu između 24.12 i 03.01, onda čete svaki dan imati osjećaj da je Silvestrovo, pucat će petarde, orit će se iz komina i ako se odlučite pridružiti domaćima u „Kolendi“ lokalnom običaju u obilaženju mjesta od kuće do kuće sa pjesmom i svirkom i obaveznom „Kolendarskom pjesmom“ tada ćete imati prilike probati sve domaće prošeke, vina, rožate, fritule, hrostule, klašune i pršut, no ne znamo hoćete li se sutra dan uspjeti sjetiti Kolende jer je obaveza probati svaki napitak koji će vam revni domaćini ponuditi, a to se ne smije odbiti jer će to značiti lošu godinu za domaćina. Dakle morate biti spremni i u najboljoj psihofizičkoj kondiciji ako želite Kolendavati.

Lovištani vole igrati karte, nije to ni bridge ni poker, već domaće triestine s kojima se igra trešeta i briškula, mauš i triunf. Ma nije to ništa komplicirano, reći će vam to svaki Lovištanin i Lovištanka, a vi odlučite hoćete li im vjerovati na riječ ili ne. Di se igraju karte tu je sigurno i fešta, kad domaći igraju karte to se čuje na daleko, zaborave se lako i obiteljske i prijateljske veze ako se slučajno nađete na protivničkoj strani stola, ali ipak se onda fešta, to je fešta od karata.

Svake godine ni mjesec ipo dana nakon berbe grožđa proba se mlado vino, pravi mlada rakija; loza, mirta i travarica, tada možete točno znati koja kuća ima koji recept i koje se trave stavljaju u „obiteljski recept“ jer cijelo mjesto miriše na vino i rakije i da tada se fešta, a kako i neće kad se proba toliko lipih stvari.

Lovištani će vas, ako posjetite ovo „malo misto“ na vrhu Pelješca, podučiti još svakakvim feštama i vidjet ćete da ih ima dosta i za sve moguće prigode, u ovom članku su samo neke, ostalo prepuštamo vama da otkrijete sami, pa ne možemo vam sve reći. Zar ne?

 

Enhanced by Zemanta

Nakovana i Iliri

Lovište

Image via Wikipedia

Po predanju najraniji doseljenici mjesta Lovišta su bili u stvari NAkovaljani koji su koristili Bezdiju, Rasohu, Lovišku Dubu i samo Lovište za lov, ribolov i luku te za poljoprivredu i stočarstvo.

Iako se zvanično Lovište smatra osnovano dolaskom Hvarskih doseljenika krajem 19 stoljeća, neminovno je shvatiti kontinuiranost življenja ljudi na Loviškim prostorima još od neolitika.

Nakovana se nalazi u zaleđu Lovišta na nekih tristotinjak metara nadmorske visine u dvije udoline koje se nazivaju, Gornja i Donja Nakovana sa istoimeni selima.

Na obroncima ove dvije doline nalaze se mnogobrojni ostatci iz vremena Ilira i iz neolitika, tako da se bogatstvo artefakata iz davnine na kopnu može mjeriti s onim iz Loviškog akvatorija.

Nakovana, je po predanju dobila ime po braći kovačima koji su osnovali 3 sela, Viganj (kovački mijeh za rasplamsavanje vatre), Kućište i Nakovanj. Nakovaj ili Nakovana po domaću je bilo mjesto do 500 žitelja koji su se tradicionalno bavili poljoprivredom i koji su u svojoj bogatoj dolini uzgajali čak i pšenicu.

Blizu mjesta nakovana nalazi se brdo Grad gdje su Iliri imali svoje naselje i utvrdu koja je bila opasana bedemima i zidovima, i koja je zbog svoje strateške važnosti bila najznačajnija Ilirska utvrda u Dalmaciji i jedan od najljepše uklopljenih i iskorištenih prirodnih monolitnih formi u neku kulturu. I dan danas se lijepo na vrhu tog brda vidi Ilirska cisterna za vodu i ostatci mnogobrojne keramike i grnčarije razbacane po cijelom prostoru. Iliri su svoj kraj dočekali od Rimskih legija pedesetih godina prije nove ere ali iako su Rimljani ubili većinu stanovništva i ostatak odnijeli u roblje, Grad nije jedini ostatak koji svjedoči Ilirskom obitavanju na području Lovišta, osim utvrda u blizini uvale Bezdije, mnogobrojnih zagrobnih humaka, najveće otkriće iz Ilirske baštine je zasigurno Špilja „Spila Nakovana“ u kojoj je mješoviti Njemačko Hrvatski tim na čelu sa Dr. Stašom Forenbaherom godinama iskopavao i proučavao nevjerojatno lijepe ostatke antike koji su Iliri ostavili u svojem svetištu u samoj Spili. Spila je sama po sebi izrazito interesantna jer je Ilirima predstavljala svetište plodnosti, dok je za nas u stvari dobro očuvana vremenska kapsula koja po mnogobrojnosti ostataka nalikuje arheološkoj Alibabinoj špilji.

Najstariji ostatci iz Spile potječu iz Spile na Kopinju i potječu iz najstarijeg neolita, osim ostatak grnčarije pronađene su mnogobrojne krhotine školjaka, kostiju, kremena i tako dalje. Zbog specifičnosti grnčarije koja nalikuje onoj pronađenoj na otoku Hvaru ova je kultura dobila ime Nakovanska kultura iako postoje brojni arheološki dokazi da su Nakovljani u neolitu održavali uspješne i mnogobrojne veze sa prostorima Palagruže, Lipara, Južne Italije i Sicilije, što se nama može činiti jako čudno s obzirom da je uobičajeno popularno vjerovanje da su neolitske enklave bile slabo povezane sa svijetom.

Još uvijek postoje mnogobrojne arheološke lokacije oko lovišta koje bi trebale biti ispitane i koje bi zasigurno na svijetlo dana donijele mnogobrojne artefakte i otkrili tajne prastarih ljudi koji su obitavali na ovim prostorima.

Nadamo se da na nova istraživanja nećemo trebati dugo čekati.

Enhanced by Zemanta