Konoba Trumbeta nalazi se na odličnoj lokaciji

Provodite li svoj odmor na poluotoku Pelješcu ili se slučajno zateknete tamo, brzo ćete uočiti da vas okružuje prekrasna priroda. A osim same prirode, na Pelješcu se nalazi mnogi manjih mjesta koje odišu posebnom atmosferom. Za neka mjesta, poput Orebića i Stona mnogi su čuli i često oko njih baziraju svoj odmor. No, nikako ne bi smjeli zanemariti i ostala manje poznata mjesta.

Read more »

Uživajte u prekrasnom smještaju pansiona Gradina

Odlučili ste odmor provesti na moru, ali ne možete odabrati lokaciju. Ako otprilike znate da biste voljeli posjetiti južni dio Jadrana, možda je upravo poluotok Pelješac idealno mjesto. S obzirom na veličinu ovog poluotoka, možete očekivati brojne plaže te mnogo smještajnih objekata u kojima možete provesti svoj odmor. Od smještajnih jedinica, možete birati između nekoliko različitih opcija. Dostupno je nekoliko hotela, apartmana, soba, autokampova, a vrlo zanimljiva opcija bi mogao biti i pansion. Jedan od odličnih izbora je svakako pansion Gradina u Lovištu.

Read more »

Povijesni ostatci oko Lovišta i zagonetke iz prošlosti

Lovište03253
Image via Wikipedia

U samoj blizini Lovišta nalaze se mnogobrojni Ilirski ostatci, naročito na predjelu Nakovanjske doline, Bezdije i okolnih brda. Spila Nakovana jedno je od najvećih arheoloških otkrića na području Južne Dalmacije. Iz same Spile na danje svjetlo došle su mnogobrojne antičke posude i bezbroj krhotina keramičkog materijala. Bezdija, interesantna duboka uvala čuva vidljive ostatke Ilirske utvrde čiji su zidovi široki preko 5 metara. Na obroncima brda oko Lovišta lako se mogu vidjeti mnogobrojne grobne humke ovog naroda, koje nas svakodnevno podsjećaju na bogatu prošlost ovog područja. Ispod svjetionika na Svetom Ivanu, u stijeni tik do razine mora jako lijepo se vide obrisi uklesane antičke galije, zašto i tko je uklesao ovaj obris ne zna nitko, ali ako malo pustimo mašti na volju, možemo zamisliti zahvalnog antičkog mornara koji nakon brodoloma kleše obrise svoje potonule galije u znak zahvalnosti od spašavanja iz morske prijetnje. U samom predjelu u blizini Svetog Ivana na području jakih morskih struja, podvodni arheolozi su dobro ispitali potopljenu antičku brodicu koja je možda sama ovjekovječena na obližnjoj stijeni. U samom podmorju Lovišta skrivaju se mnoge krhotine antičkog materijala koje su mornari na tadašnjim plovilima izbacivali iz unutrašnjosti broda jer su nakon lomljenja postali suvišan teret i sama činjenica da je Lovište zaštićena i mirna luka olakšavala je antičkim moreplovcima „čišćenje“ suvišnog tereta, a nama priliku da barem malo zavirimo u život iz drevnih vremena. U predjelu Gusari, postoji dobro skrivena špilja sa ostatcima gusara koji su na tom skrovitom mjestu skrivali svoje blago i spremali nove napade na okolna mjesta.

Mogli bi nabrajati do u nedogled različite i mnogobrojne lokacije oko Lovišta koje nas mogu vratiti u prošlost i pobuditi maštu. Ali za više detalja i šetnju po prošlosti morat ćete sami krenuti u šetnju i otkrivanje. Stoga vas zovemo da nam se pridružite i otkrijete sami djelić izgubljene povijesti oko našeg mjesta koje zvanično ima tek nešto više od 100 godina.

Malo mjesto za velike fešte

Lovište je zvanično, tek mladi stogodišnjak, za čovjeka to je lijepa suma, ali za mjesto to znači da je tek u povoju. Pa ipak, Lovište svaku prvu subotu u osmom mjesecu, napravi svoju feštu na kojoj prisustvuju mnogobrojni domaći i strani gosti i svaku godinu, fešta započne iluminacijom (vatrama na samoj obali i vatrometom).

Read more »

Nakovana i Iliri

Lovište
Image via Wikipedia

Po predanju najraniji doseljenici mjesta Lovišta su bili u stvari NAkovaljani koji su koristili Bezdiju, Rasohu, Lovišku Dubu i samo Lovište za lov, ribolov i luku te za poljoprivredu i stočarstvo.

Iako se zvanično Lovište smatra osnovano dolaskom Hvarskih doseljenika krajem 19 stoljeća, neminovno je shvatiti kontinuiranost življenja ljudi na Loviškim prostorima još od neolitika.

Nakovana se nalazi u zaleđu Lovišta na nekih tristotinjak metara nadmorske visine u dvije udoline koje se nazivaju, Gornja i Donja Nakovana sa istoimeni selima.

Na obroncima ove dvije doline nalaze se mnogobrojni ostatci iz vremena Ilira i iz neolitika, tako da se bogatstvo artefakata iz davnine na kopnu može mjeriti s onim iz Loviškog akvatorija.

Nakovana, je po predanju dobila ime po braći kovačima koji su osnovali 3 sela, Viganj (kovački mijeh za rasplamsavanje vatre), Kućište i Nakovanj. Nakovaj ili Nakovana po domaću je bilo mjesto do 500 žitelja koji su se tradicionalno bavili poljoprivredom i koji su u svojoj bogatoj dolini uzgajali čak i pšenicu.

Blizu mjesta nakovana nalazi se brdo Grad gdje su Iliri imali svoje naselje i utvrdu koja je bila opasana bedemima i zidovima, i koja je zbog svoje strateške važnosti bila najznačajnija Ilirska utvrda u Dalmaciji i jedan od najljepše uklopljenih i iskorištenih prirodnih monolitnih formi u neku kulturu. I dan danas se lijepo na vrhu tog brda vidi Ilirska cisterna za vodu i ostatci mnogobrojne keramike i grnčarije razbacane po cijelom prostoru. Iliri su svoj kraj dočekali od Rimskih legija pedesetih godina prije nove ere ali iako su Rimljani ubili većinu stanovništva i ostatak odnijeli u roblje, Grad nije jedini ostatak koji svjedoči Ilirskom obitavanju na području Lovišta, osim utvrda u blizini uvale Bezdije, mnogobrojnih zagrobnih humaka, najveće otkriće iz Ilirske baštine je zasigurno Špilja „Spila Nakovana“ u kojoj je mješoviti Njemačko Hrvatski tim na čelu sa Dr. Stašom Forenbaherom godinama iskopavao i proučavao nevjerojatno lijepe ostatke antike koji su Iliri ostavili u svojem svetištu u samoj Spili. Spila je sama po sebi izrazito interesantna jer je Ilirima predstavljala svetište plodnosti, dok je za nas u stvari dobro očuvana vremenska kapsula koja po mnogobrojnosti ostataka nalikuje arheološkoj Alibabinoj špilji.

Najstariji ostatci iz Spile potječu iz Spile na Kopinju i potječu iz najstarijeg neolita, osim ostatak grnčarije pronađene su mnogobrojne krhotine školjaka, kostiju, kremena i tako dalje. Zbog specifičnosti grnčarije koja nalikuje onoj pronađenoj na otoku Hvaru ova je kultura dobila ime Nakovanska kultura iako postoje brojni arheološki dokazi da su Nakovljani u neolitu održavali uspješne i mnogobrojne veze sa prostorima Palagruže, Lipara, Južne Italije i Sicilije, što se nama može činiti jako čudno s obzirom da je uobičajeno popularno vjerovanje da su neolitske enklave bile slabo povezane sa svijetom.

Još uvijek postoje mnogobrojne arheološke lokacije oko lovišta koje bi trebale biti ispitane i koje bi zasigurno na svijetlo dana donijele mnogobrojne artefakte i otkrili tajne prastarih ljudi koji su obitavali na ovim prostorima.

Nadamo se da na nova istraživanja nećemo trebati dugo čekati.